Ovaj sastanak je održan uz prisustvo Fatime Azadimanesh, istraživačice, spisateljice i pjesnikinje iz Libana, gospođe Anfal Al-Halou, spisateljice i stručnjaka iz Iraka i gospođe Amal Al-Muslawmawi, književnice i kulturne aktivistice iz Egipta, u novinskoj agenciji Ahl al-Bayt (AS) ABNA.
Na početku ovog sastanka, izražavajući saučešće povodom dana šehadeta hazreti Fatime al-Zahre, Fatima Azadimanesh je rekla: "Razgovarat ćemo o ulozi žena sljedbenica hazreti Fatime u širenju kulture otpora, jer danas u Palestini, Gazi, Libanu i Jemenu, u teškim vremenima, a istovremeno u posebnim danima živimo u smislu hrabrosti i otpora. Tajna snage svake porodice na ovoj osovini je otpor. Danas želimo analizirati ovu veliku tajnu koju je Svemogući Bog dao tim porodicama i pozitivnu energiju u mislima, vjerovanjima, dušama i srcima svake istrajne i otporne majke i sestre čiji j uzor hazreti Fatima.
"Život i karakter hazreti Fatime su značajno uticali na formiranje današnje izdržljive žene, pa otuda je i uloga žena koje je slijede u razvoju kulture otpora hrabara i istaknuta"- dodala je.
"U biografiji hazreti Fatime, a.s, vidimo mnoge emocije koje su bile vidljive nakon smrti Poslanika, s.a.v.a. S druge strane, imamo i sjajnu propovijed kojom je kritikovala narod. Ta sposobnost držanja hutbe u Poslanikovoj džamiji i pred ljudima je jedna od istaknutih karakteristika."
"Neki ljudi misle da muslimanki nije dozvoljeno da govori i obraća se zbog potrebe hidžaba, skromnosti i čednosti, ali Zehra, a.s, i Zejneb, a.s, su vjerno završile svoj propagandni rad u propovijedima naglašavajući odbranu prava.
Ovo je velika snaga koja nam je danas potrebna da svaka majka bude jaka na putu otpora i da se pridržava idealnog uzora koji je hazreti Zehra, koja je odgajala šehide. Ako nam treba edukacija i svijest, trebamo slijediti put te žene koja je, iako je bila sigurna da će njen sin biti šehid, u njemu gledala šehida Pravog puta. Kao što je Seyyed Hassan Nasrallah rekao: Mi smo pobjednici, čak i ako postanemo šehidi, mi smo pobjednici" - kazala je.
Osvrćući se na konstruktivnu ulogu muslimanki i sljedbenica škole Ehlul-Bejta u današnjem svijetu, Azadimanesh je istakla: "Neki ljudi pokušavaju učiniti da muslimanka izgleda ograničeno i pod pritiskom, kao da ne može napustiti kuću, ne može biti efikasna u društvu, ne može biti na terenu. Kultura i mediji igraju ulogu, kao da je njena dužnost samo da obavlja kućne poslove. Danas su žene, posebno žene otpora, pioniri odbrane vjere i škole Ehlul-Bejta. Iz tog razloga, neprijatelji su došli do zaključka da ako želimo da uništimo islamsko društvo, moramo početi od žena, te su počeli formulirati strategije za uništavanje uloge žene u islamskom društvu. Ove zavjere i planovi protiv muslimanki također potiču iz straha od uticaja ličnosti hazreti Fatime i njene škole mišljenja na sve žene.
Danas se muslimanske žene i žene iz škole Ehlul-Bejta opiru kulturnoj invaziji Zapada, opiru se okupaciji i opiru se ovim kampanjama; ali treba napomenuti da je Zapad prije početka ove kampanje započeo kampanje narušavanja slike muslimanki i islamske porodice.
Azadimanesh je, izražavajući neke od potreba za izgradnju identiteta muslimanskih žena u današnjem svijetu, rekla: "Ako želimo proširiti i promovirati kulturu otpora, potrebne su nam privilegije i karakteristike, od kojih je najvažnije sticanje ispravnog znanja. U tom pravcu su potrebne obrazovane i učene majke i žene. Želimo da barem pročitaju knjigu o hazreti Zehri i prouče njene načine i metode i dođu do ispravnog znanja".
Žene koje slijede hazreti Fatimu su u društvu i na polju sukoba sa cionističkim arogantnim frontom. Danas žene više nisu ograničene na posao kod kuće. Žene u svim oblastima, čak i ako su u kući, moraju naučiti vještine kao što je medijska pismenost. Neprijatelj igra efikasnu ulogu u promjeni mišljenja koristeći alate društvenih medija i tehnološka sredstva komunikacije i objavljivanjem vijesti i sadržaja. S druge strane, moramo imati žene stručnjakinje za medije, smatra Azadimanesh.
Anfal al-Hallu, iračka spisateljica, također je pomenula koncept "kulture" i "medija": "Mediji igraju suštinsku ulogu u kulturi i buđenju nacija, ili obrnuto, u uništenju i neuspjehu nacija. Pošto je riječ o "ženi otpora", moramo reći da ova žena ima moć, sposobnost, i da ima veliko i istaknuto mjesto u ovoj pobjedi, a sada vidimo primjere toga.
"Podrška potlačenima je još jedan aspekt života i ponašanja hazreti Zehre, a.s, što je najvažnija stvar koju vidimo u životima žena otpora ovih dana, a hazreti Fatima a.s. je veliki uzor za ovo pitanje.
Kada vidimo da je hazreti Fatima, a.s., djelovala za islam, vilajet i pravednost i da je svom vjerom i vjerovanjem pokoravala i branila imama svog vremena hazreti Aliju a.s., ovo je najveći uzor za ženu otpora da bude snažna i uzorita, brani prava i stvara i širiti kulturu otpora ohrabrujući žene islama."
Također je dodala: "U ovim nedavnim događajima vidimo Palestinku koja je doktorica i nekoga ko brani otpor. Ona je ta koja poziva svoju djecu i muža na otpor tokom cijelog rata. Uloga ove žene u ovom pitanju je veoma istaknuta. Imamo primjerw za to u historiji (islama).
Ova spisateljica i istraživačica "slobodu" je nazvala jednim od trikova zapadne škole i navela: "Zapad je pokrenuo kampanju protiv žena sa varljivim naslovima poput "sloboda", koje su pod uticajem ove riječi napadale hidžab. S druge strane, s istom titulom slobode, žene su uklonjene sa svog glavnog položaja i uloge, a to je ljudski odgoj, a to je Zapad želio."
"Možda se žena u današnjem društvu postepeno udaljava od svoje ispravne uloge, ali koliko god Zapad pokušavao širiti zapadnjačku kulturu briljantnim i zadivljujućim naslovima, muslimanka i žena odgajane u školi Ehlul-Bejta može biti sljedbenica hazreti Fatime i hazreti Zejneb i ostati na ovom putu i školi. Uvijek kažem da se otpor za muslimanku obnavlja svakog dana i svakog trenutka.
U nastavku ovog sastanka, autorka i novinarka Amal Al-Muslamavi govorila je o manifestacijama kulture otpora među suprugama i majkama šehida i rekla: "Vidimo manifestacije žena sljedbenica Fatime u Iraku koje su izdržavale svoju djecu i pozvale ih da se bore protiv ISIL-a. Kakvi su bili efekti tog otpora? Pripremite hranu, operite odjeću i podržite borce i njihovu djecu. Svojoj djeci nisu govorile da odustanu od otpora i da ostanu kod kuće, nikada ih nisu ohrabrivale da se predaju niti su im naredile da ostanu iza linija. Žene su bile jake u Iraku i još su jake, u Libanu, u Jemenu i na drugim mjestima osovine otpora; jer ova žena je dio nacije otpora. Šta bi se dogodilo da žene kažu "ne idi"? Ne daj Bože pobjeda bi pripala neprijateljima.
Ukazujući na ulogu hazreti Zejneb, a.s, na Kerbeli, ona je kazala: "Zejneb nije prolila suze u ključnom trenutku, iako je bila slomljena i patila, ali je kontrolisala svoje emocije i postala vođa u kritičnom trenutku i trenutno učimo i inspirišemo se njome.
Žena odgojena u školi hazreti Fatime, kao što je bila hazreti Zejneb, je tužna samo za sebe, u svojim prsima. Žena je borac u školi otpora, ne lije suze, opire se, šalje svoje dijete na teren."
Amal al-Muslamavi je istakla da su informacije, uvjerenja i misli ono što utiče na srce i um jedne muslimanke.
"Pitanje odgoja je najvažniji prioritet u današnjem svijetu, a to je uloga koja je dodijeljena majci." Ako naša djeca i žene ne uzmu misao i kulturu s pravog mjesta, ne mogu se odgajati u školi otpora.
Vidimo čak i žene koje nose hidžab, koje su takozvane religiozne ili posvećene, ali one ne dobivaju svoje informacije, misli i kulturu iz pravog izvora, što neće imati bilo kakvog efekta na stvaranje glavne uloge žene.
